Što definira skupoću vina? Po čemu je jedno vino skuplje od drugoga? Je li riječ samo o kvaliteti i vrsti grožđa koje se koristi za proizvodnju vina? Ili i starost vina igra ulogu? Više o svemu saznajte u nastavku koji slijedi.

Često čujemo ljude kako govore da jedino što je važno u vezi vina je sviđa li vam se ili ne. Ovaj izričaj implicira na to da su kvaliteta vina i uživanje u vinu dvije potpuno subjektivne stvari te da ovise o osobnom okusu pojedinca. Iako postoje određeni kriteriji za ocjenjivanje kvalitete vina, oni nikako ne bi smjeli „diktirati“ uživanje u omiljenim kapljicama. Razmislite o tome kako se ova ideja odnosi kada je u pitanju hrana ili glazba. Netko uživa u brzoj hrani i jeftinim slatkišima. Ne treba tvrditi kako su te namirnice iznimne kvalitete samo zato što se nekome sviđaju. S druge strane, postoje brojne druge namirnice ili glazbeni uradci za koje ste sigurni da su izvrsni i bez da osobno uživate u njima. No, sama činjenica da ljudi jednako uživaju u jeftinim koliko i u skupim vinima ne znači da su vina iste kvalitete.
-Kriteriji za definiranje karakteristika vrhunskog visokokvalitetnog vina
-Zašto su vina skupa?
-Najskuplja vina na svijetu
Kriteriji za definiranje karakteristika vrhunskog visokokvalitetnog vina
Individualnost: izražava li se s vinom jedinstveno geografsko podneblje/mjesto ili govori o vrsti i karakteristikama berbe? Je li okusom identično kao i svako drugo vino ili je ipak po nečemu posebno?
Složenost: koliko se okusa isprepliće i nadopunjuje u vinu? Neka vina tek u malim dozama imaju određene voćne note i arome, dok druga vina obiluju aromama suhog voća, zemlje, začina i sl. Miriše li vino na jedan način, dok je okus u ustima potpuno drugačiji? Javljaju li se neki novi okusi nakon gutanja vina? Što se više govori o nekom vinu, ono je složenije.
Intenzitet: je li teško odrediti miris vina? Djeluje li nekako prigušeno? Intenzivno vino je ono koje čim ga otvorite, njegova aroma u trenu „preplavi“ cijelu sobu, ali i vaša osjetila prilikom degustacije. Laički rečeno, intenzitet vina je isto što je i jačina zvuka kada govorimo o glazbi.
Dugotrajnost okusa: dugotrajnost okusa opisuje koliko će se dugo okus vina zadržati u ustima. Što je okus vina dugotrajniji, ono je kvalitetnije i skupocjenije.
Ravnoteža sastojaka: dobro izbalansirano vino je ono u kojem su strukturni elementi poput tanina, alkohola, kiseline i šećera proporcionalni jedan drugome. Loše izbalansirano vino je iznimno kiselo, previše slatko ili se može osjetiti visoki udio alkohola.
Zašto su vina skupa?
Skupa vina obično su skupa iz dva razloga. Prvo, skuplja vina zahtijevaju veće troškove proizvodnje. Sirovine se, jasno, razlikuju po cijeni. Primjerice, veliki prinosi grožđa iz nepoznatog vinograda, fermentirana u spremniku od nehrđajućeg čelika neće koštati onoliko koliko će iznositi vino pripremljeno od relativno malih prinosa vinograda fermentiranog u bačvama napravljenim od kvalitetnog hrastova drveta.
Drugo, neka su vina skupa iz čisto jednostavnog razloga: zato što mogu biti skupa. To je fenomen poznatiji pod nazivom percipirana vrijednost pri čemu potrošač odlučuje o tome koliko je spreman platiti za dobar proizvod ili uslugu.
Jasno je da je vrijednost vina također subjektivna. Možda radije više uživate u skupocjenim vinima, no to ne znači da vam jeftinije boce omiljenog pića neće pružiti identično zadovoljstvo.
Dakle, cijena boce vina odražava nekoliko točaka. Prvo su troškovi proizvodnje vina što podrazumijeva određene sirovine, zatim bačve u kojima se vino skladišti, boce u koje se presipava te komunalne usluge i radna snaga. Osim toga, svakako morate uzeti u obzir i administrativne troškove te troškove prodaje i marketinga. Ako se vino ne prodaje izravno potrošaču, onda distributeri odnosno trgovci na veliko i na malo pokušavaju ostvariti profit od svake prodane boce.

Najskuplja vina na svijetu

6. Chateau Lafite (1787.): čini se kako je nakon smrti T. Jeffersona sva sreća pala u vodu. I ovo vino se svojevremeno nalazilo u njegovoj kolekciji. Otkriveno je otprilike 200 godina kasnije u jednom podrumu u Parizu. Vino je kupio Malcolm Forbes te je za to izdvojio 156.450 dolara. Kako bi Forbes svima pokazao svoj dobitak, vino je stavio u staklenu kutiju i smjestio pod halogene reflektore. Zamislite užas na njegovom licu nakon što se čep, koji je već bio pod pogrešnim kutom, osušio pod svjetlima reflektora i upao u bocu. Vrijednost vina u istom se trenutku smanjila na cijelih $ 0.
5. Chateau Margaux (1787.): izvori navode da je ovo vino pripadalo Thomasu Jeffersonu. Riječ je o iznimno starom vinu s tužnim krajem. Chateau Margaux vino kasnije je bilo u vlasništvu Williama Solokina koji je za nju izdvojio 225 tisuća dolara. Ponio je bocu sa sobom kako bi se zasladio nakon večere u hotelu, no konobar je slučajno naleti ona stol i razbio bocu. Od osiguranja je dobio nazad sav novac, ali jasno je da Solokin vjerojatno nikada neće moći preboljeti gubitak ovog jedinstvenog vina kojega nije još ni probao.
4. Heidsieck (1907.): Heidsieck je vino koje je prvotno bilo namijenjeno posljednjem ruskom caru Nikoli II. Kada je brod koji je prevozio vino potonuo davne 1916. godine, smatralo se da su ove vrhunske kapljice zauvijek izgubljene. Sve do 1997. godine kada je pronađena olupina broda, a samim time i ovo skupo i ugledno vino. Više od 80 godina vino je „uživalo“ na niskim temperaturama, daleko od bilo kojeg izvora svjetlosti. Boca vina iznosila je 275 tisuća američkih dolara.
3. Cheval Blanc (1947.): vino Cheval Blanc prodano je na aukciji anonimnom kupcu za 304.375 američkih dolara. Mnogi smatraju da je upravo ovo vino iz 1947. godine najbolje iz reda Bordeaux vina koje karakterizira proizvodnja od crnih bordoških sorti. Chateau Cheval Blanc jedna je od najuglednijih vinarija na svijetu.
2. Jeroboam of Chateau Mouton-Rothschild (1945.): ovo je vino proizvod najbogatije obitelji na zemlji, stoga ne treba iznenaditi njegova cijena. Potječe iz vinograda Nathaniela Rothschilda koji je posjed kupio davne 1853. godine. Danas je ovo vino jedno od najcjenjenijih na svijetu. Slovo „V“ na etiketi vina ukazuje na pobjedu savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu. Jeroboam of Chateau Mouton-Rothschild smatra se jednom od najboljih berbi prošlog stoljeća. Standardna boca od 750 ml iznosi čak 310.700 američkih dolara. Ako bismo preračunali u čaše, u tom biste slučaju trebali izdvojiti više od 8 tisuća dolara. U njemu se isprepliću okusi metvice, suhe zelene mahovine, vanilije, maline i sušene trešnje.
1. Screaming Eagle Cabernet Sauvignon (1992.): ovo vino zauzelo je prvo mjesto na našoj ljestvici. Riječ je o najskupljem crnom vinu iz doline Napa u Kaliforniji. Boca Screaming Eagle Cabernet Sauvignon opisano je kao spektakularno vino čiji su okusi i mirisi uspjeli dostići nevjerojatnu cijenu od 500 tisuća američkih dolara na jednoj dobrotvornoj aukciji. Ovo vino odležalo je nekoliko godina u novoj namjenskoj bačvi od hrastovine, stoga su osim arome crnog ribiza prisutni i suptilni tragovi hrasta.

Ostavi komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *