Vinogradi vinarije „Svijetli dvori“ protežu se na južnoj strani Banskog brda, na idealnoj nadmorskoj visini od 160 do 200 metara – uži lokaliteti Hunjar, Kamenac planina, Nađlaz i Perešev brijeg.
Cjelodnevno su izloženi sunčevim zrakama nužnim za uzgoj kvalitetne vinove loze, posebice graševine; bijela sorta grožđa koju krase odlike dobre i redovite rodnosti i visoka kvaliteta grožđa. Vinogradi su u punoj reproduktivnoj snazi, starosti između 7 i 12 godina. Trenutno smo na 13 hektara vinograda prebrojavanjem došli do broja 52 tisuće trsova.
Vinogradi predstavljaju poljoprivredna područja odnosno zemljišta na kojima se uzgaja vinova loza za proizvodnju grožđa i vina. Kvaliteta plodova vinove loze ovisi o okružju u kojem se vinograd nalazi, odnosno o klimatskim uvjetima kojima je vinograd izložen. Temperatura zraka te izloženost suncu igraju veliku ulogu, kao i karakteristike samog tla. Kvaliteta grožđa i vina ovisi i o načinima berbe (industrijski, tradicionalno) te o vremenu kada se berba vrši.
Čimbenici poput klime, vremena i tla utječu na količinu i kvalitetu plodova vinove loze. Toplina je u ovom slučaju neophodna: biljka koristi sunčevu svjetlost i klorofil za proizvodnju glukoze koja je potrebna za rast i bujnost kombiniranjem ugljikova dioksida i vode. Laički rečeno, cilj vinogradarstva je koncentrirati glukozu ne samo u vinovu lozu već u sami plod. Biljka će tada iskoristiti sve raspoložive izvore koji će poticati njezin rast i davanje plodova.
U grani vinogradarstva iznimno je važno razlikovati klimu i vrijeme. Klima se odnosi na prosječne karakteristike vremena tijekom nekoliko godina. Promjene koje su nastale u tim karakteristikama tvore vrijeme.
Sunčeva svjetlost: kao što smo ranije spomenuli, svjetlo je bitno za razvoj vinove loze; bez svjetlosti nema fotosinteze i biljka umire. Količina svjetlosti koju biljka apsorbira određuje brzinu fotosinteze. Drugim riječima, što je više svjetla, više je i glukoze. Pretjerana izloženost sunčevoj svjetlosti može biti štetna: koža grožđa može izgorjeti, što na kraju rezultira gorčim okusom koji utječe na kvalitetu vina.
Vinogradi većinom bolje uspijevaju na područjima gdje se tlo sastoji od različitih veličina kamenčića, humusa odnosno raspadajućih organskih tvari te hranjivih tvari poput dušika, fosfora i kalija. Ako je razina hranjivih tvari previsoka, vinova loza o ovom slučaju pretjerano raste što dovodi do izrazito gustog granja odnosno „krošnje“. To bi spriječilo dopiranje sunčeve svjetlosti do grožđa, a samim time spriječilo bi se i zrenje.
Idealno vinogradarsko tlo dobro je isušeno i treba imati kapacitet za pohranu dovoljne količine vode na početku ciklusa rasta biljke, kako bi se osigurao snažan početak rasta. Ljeti se smanjuje pretjerano izlaganje vinove loze vodi da bi se potaknulo zrenje.
Berbe u vinogradima započinju onda kada vinogradari odluče da je grožđe dostiglo savršenu ravnotežu između razine šećera i fiziološke zrelosti. Ponekad se mora pristupiti berbi grožđa kako bi se izbjegli prijeteći vremenski uvjeti. Tuča može oštetiti grožđe, dok prekomjerne kiše ispunjavaju bobice vodom, što utječe na razrjeđivanje šećera. Samim time smanjuje se i kvaliteta naknadnog vina.
Ako vas put dovede u Baranju, svakako posjetite najznamenitije baranjsko etno selo Karanac, idealno turističko odredište koje svake godine oživljava stare zanate te uveseljava brojne goste, kako domaće tako i strane.
