Kao ljubitelji vina i hrane, često smo izazvani svojim životnim odabirima: prehranom, alkoholom, pa čak i novcem koji trošimo na užitke. Ali što ako bismo vam rekli da s inteligentnim navikama možete kušati najnevjerojatnija vina (i hranu) i biti u odličnoj formi? Još bolje, što ako biste mogli živjeti duže i uživati u životu na prehrani bogatoj vinom?
Studije su, naime, otkrile da unatoč masnoj prehrani Francuzi imaju nižu masnoću u krvi od Amerikanaca i ostalih Europljana. Sve je više znanstvenih istraživanja koja potvrđuju da je najveći čimbenik ovog tzv. francuskog paradoksa upravo redovita upotreba crnog vina.
ŠTO JE FRANCUSKI PARADOKS?
Francuski paradoks kontradikcija je između znanstvene teorije i činjenica iz stvarnog svijeta. 1991., u segmentu pod nazivom „Francuski paradoks“, francuski istraživač dr. Serge Renaud pokolebao je američku vladu iznoseći svoja istraživanja. Naime, prema američkim standardima, Francuzi čine sve pogrešno u zdravstvenom smislu: jedu masnu prehranu, ne trče i puše, a imaju upola manju stopu srčanih bolesti i žive 2,5 godine duže. Rekao je da je to bilo zbog veće razine potrošnje crnog vina u Francuskoj – u to vrijeme 16 litara po osobi godišnje u odnosu na 2 litre po osobi. Program je katalizirao 40-postotni rast sjevernoameričke potražnje za crnim vinima.
Zašto djeluje francuski paradoks?
Iako redovito jede bogatu hranu poput peciva, sireva i umaka od vrhnja, Francuska ima izuzetno nisku stopu pretilosti i to je uglavnom povezano s njihovim stilom prehrane. Za razliku od Amerikanaca koji imaju tendenciju pretjerivanja u količini hrane i brzini jedenja, Francuzi jedu ležerno i polako. A budući da vino i razgovor igraju bitnu ulogu u njihovom društvenom ritualu, pijuckanje vina uz jelo zapravo pomaže probavi. Samim time tijekom dana provode više vremena s hranom. Ova otkrića ukazuju na to da postoje određene kulturne vrijednosti koje omogućavaju Francuzima da povežu hranu i užitak u jelu te društveni život, a istovremeno održe vitku liniju.
Pri tome crveno vino također može pomoći u sprječavanju kilograma. Tamošnji znanstvenici identificirali su tvar u crnom vinu nazvanu piceatannol koja inhibira stvaranje novih masnih stanica i sprječava njihov razvoj u zrele masne stanice. Spoj blokira sposobnost inzulina da skladišti masnoće. U drugim su istraživanjima istraživači otkrili da umjereni uživači vina pokazuju najmanju nakupinu trbušne masti među svim onima koji piju piće.
Dio “francuskog paradoksa” može se objasniti činjenicom da Francuzi jedu manje od Amerikanaca. Veličine francuskih porcija su manje u restoranima, u pojedinačnim porcijama hrane u supermarketima, u kuharicama.
Ironično, iako Francuzi jedu manje od Amerikanaca, jedu dulje vrijeme. Francuzi jedu sve svoje obroke zajedno za stolom. Nadalje, Francuzi kuhaju više od Amerikanaca. Glavna razlika u trgovinama mješovitom robom je ta što su smrznuti dijelovi u američkim trgovinama puno veći nego u Francuskoj: tržište pripremljene hrane u Francuskoj jednostavno nije toliko veliko. Francuzi općenito imaju tendenciju uložiti više misli i vremena u svoje obroke. Francuzi svakodnevno kupuju i odlučuju što će jesti na temelju onoga što na tržnici izgleda dobro.
U Francuskoj vino i hrana idu zajedno poput baguetta i komada briea. Drugim riječima, Francuzi vino piju s većinom obroka i zapravo o njemu razmišljaju kao o “hrani”. Uz to Francuzi piju puno vode umjesto gaziranih pića.
Ipak, francuska prehrana može se smatrati vrstom mediteranske prehrane – odnosno one koja se uglavnom sastoji od voća, povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki i maslinovog ulja, s ograničenim količinama nemasnih bjelančevina iz ribe i peradi. Međutim, crno vino ipak čini razliku. Budući da crno vino sadrži neke polifenole, poput resveratrola koji dolaze izravno iz crvenog grožđa, pretpostavljamo da bi veća konzumacija crvenog vina mogla objasniti očigledni paradoks.
Bez obzira vjerujete li u francuski paradoks ili ne, svakako kušajte naš Cabernet sauvignon i uživajte u dobrom vinu!
