Božić je bez sumnje najljepši blagdan u godini. Običaji proslave Božića su raznoliki, a upravo ta raznolikost govori o kulturnom bogatstvu naše zemlje.
Paljenje Badnjaka, unošenje slame u kuću i sijanje pšenice samo su neki od raznolikih božićnih običaja na našem području.
Baranja obiluje božićnim običajima, a počinju ranim jutrom na Badnjak kada se u kuću unosi panj koji se kasnije pali na ognjištu, te božićno drvce koje se kiti upravo na Badnjak.
Zbog modernog stila života, kao i novih vrijednosti, mnogi su tradicionalni božićni običaji izumrli i danas ih se može vidjeti samo u ruralnim sredinama.
Bez obzira držite li se tradicije ili ne, svi se možemo složiti da pripreme za Božić počinju tjednima ranije. Slažu se meniji i izvlače prašnjave knjige recepata, ali većina već unaprijed zna što će se naći na blagdanskom stolu u danima koji prethode Božiću i na sam Božić.
Badnjak se najčešće obilježava posnim jelima, jelima od ribe i različitim salatama. Stari je običaj da se ne jede ništa do večere, koja je obilna i riblja, a danas se često već za ručak priprema fiš paprikaš. Osim fiša, na meniju se mogu naći slatkovodne vrste poput pastrve, soma ili šarana. Jedno od čuvenijih i slasnijih baranjskih ribljih specijaliteta je šaran u rašljama. Uz ovakav menu svakako je neizostavno i vino. Mi vam predlažemo da uz ribu kušate naš Graševina premium.
Na božićnom stolu najčešće će se naći pečena svinjetina ili piletina ili purica s mlincima. Ukoliko pripremate svinjetinu ili neko crveno meso, svakako na svoj menu uvrstite i Cabernet sauvignon. Ako će pak vašu blagdansku trpezu krasiti purica s mlincima predlažemo vam Graševinu classic.
Nakon obilne večere obično slijede i najbolji baranjski kolači. Osim mnoštva suhih kolačića, ističu se orahnjača i makovnjača, šape i slične delicije, ali će se nerijetko na sam Božić na stolu naći i slasna torta. Svakako desert sljubite s našom Graševinom izborne berbe .
Ukoliko imate ili stvarate neku svoju tradiciju i ne znate što biste ponudili gostima tijekom blagdana s crnim vinom ne možete pogriješiti.
KUHANO VINO
Od davnina kuhano vino krijepi i grije. Ovaj vrući napitak oplemenjen različitim začinima, citrusima, a često i drugim vrstama alkohola, s blagdanskih ulica u naše domove donosi miris i okus Božića.
Aromatično kuhano vino, čiji se miris uoči prve adventske nedjelje već polako širi ulicama nagovještavajući Božić, jedan je od omiljenih napitaka Europe koji upotpunjuje ugođaj najljepšeg dijela godine.
Ovaj je napitak zapravo zaslađeno crno vino kojemu se, uz sok i korice citrusa, dodaju i začini poput klinčića, cimeta i muškatnog oraščića.
No, iako se tradicionalno povezuje s božićnim blagdanima, njegova nas povijest vodi daleko u prošlost. Običaj pripreme ovog napitka nalazimo u 8. stoljeću u staroj Grčkoj. Naime, Homer u svojoj Odiseji piše o božici Kirki, vladarici opijuma, koja je mješavinom vina i začina začarala Odisejeve mornare. Inače smatra se da je otac medicine Hipokrat osmislio ovaj eliksir. Pripremao ga je i od crnog i od bijelog vina, ne nužno toplog, i zaslađivao ga medom.
Za kuhanje vina preporučuje se odabrati crno vino punog okusa ili svježa suha vina poput graševine.
Osnovni recept svodi se na zagrijavanje vina ispod točke ključanja, zatim se dodaje šećer koji se rastopi te se dodaju začini – neizostavan je klinčić, možda s malo muškatnog oraščića. Ako kuhamo crno vino, spektar začinskih nota bitno se povećava pa nije neuobičajeno dodati naranču, zvjezdasti anis, naribani đumbir i cimet, vaniliju. Također, možemo dodati sušenu koricu limuna, mandarina ili naranče. Šećer možemo zamijeniti i medom. Vino se može pojačati brendijem, portom ili različitim likerima.
Poznati kuhar Jamie Oliver pripremu svog kuhanog vina počinje tako da šećer, citruse i začine najprije prelije vinom pa tek onda sve zagrijava kako bi se šećer rastopio, a okusi bolje povezali s vinom.
Mi vam želimo da i ovog Božića uživate u druženju s najmilijima i naravno vinu!
