U svijetu se proizvodi vino od najrazličitijih sorti vinove loze. Vjerojatno nam nećete vjerovati kad vam kažemo da na svijetu postoji čak 8000 vrsta grožđa koje su botanički identificirane. Ipak, nešto više od jedne tisuće koristi se za proizvodnju vina. Određene vrste vina karakteristične su upravo za zemlje iz kojih potječu.
U Baranju vinovu su lozu donijeli Rimljani u vrijeme cara Proba u trećem stoljeću, od kada je na ovom području započeo intenzivan uzgoj vinove loze i proizvodnja vina. U strukturi našeg vinograda dominira graševina. Ostale sorte su: Chardonnay, Cabernet sauvignon, Sauvignon i žuti Muškat.
Kvaliteta dobivenog vina u najvećoj mjeri, dakako, ovisi o kvaliteti samog grožđa, a kvalitetu grožđa određuju mikroklimatski uvjeti, zemljište, lozna podloga, prinos, fitosanitarno stanje te trenutak i način berbe.
Oism navedenih čimbenika, kvaliteta grožđa ovisi i o količini sunčeve svjetlosti koju biljka treba radi procesa fotosinteze. Upravo je glukoza koja se proizvodi u vinovoj lozi neophodna za zdravi rast biljke.
Berba grožđa može se obavljati tradicionalno ili industrijski. Svaki način ima svoje prednosti i takoreći nedostatke, koje se prije berbe uzimaju u obzir, kako bi se od biljke uzelo samo ono najbolje.
Sami postupak prerade grožđa također je od velikog značaja. Osnovni parametri koji određuju kvalitetu sorti vina jesu sadržaj aromatičnih tvari te, naravno, sadržaj šećera i kiselina u grožđanom soku.
Sorte vina mogu se podijeliti na:
– Visokokvalitetne sorte: visokokvalitetne sorte vina imaju najveći postotak alkohola (12 – 15%) i najmanji postotak kiselina (5 – 8%). Osim toga, ovakva vina imaju najizraženija sortna svojstva.
– Kvalitetne sorte: riječ je o vinima koja imaju od 11 – 13% alkohola te 6 – 9% kiselina.
– Kvalitetne sorte za obična stolna vina: najmanja količina alkohola nalazi se upravo u ovim vinskim sortama; tek između 9 – 11%. No zato je malo veća količina kiselina (5 – 12%).
Berba sorti vinove loze odvija se pojedinačno, odnosno, potrebno je odvojiti crne sorte od bijelih. Vrijeme odnosno trenutak berbe zasigurno je od najvažnijeg značaja za kvalitetu vina koje će se proizvoditi.
Najpoznatija sorta crnog grožđa je Cabernet sauvignon. Iako se uzgaja tek od kraja 18. stoljeća, ovo je vino brzo steklo svoje obožavatelje. Najbolje vino zahtjeva i najbolje uvjete dozrijevanja. Boja ovog vina je tamno crvena. Nakon berbe, vino mora odstajati u bačvama gdje se razvijaju složene arome. Skladnog je okusa s tek naglašenim taninom. Idealno je uz jela od crvenog mesa, riblje specijalitete te sireve.
Za graševinu se pretpostavlja da je porijeklom iz srednje Europe, ali se toliko udomaćila kod nas da je mnogi smatraju autohtonom sortom.U Hrvatskoj je to jedna od najpopularnijih bijelih sorti.
Vino graševine najčešće je slamnatožute boje, izraženog mirisa, suho, srednjeg sadržaja alkohola i ekstrakta, ugodno gorkasto i već kao mlado vino razvija sortni miris i aromu istaknute svježine.
Mnogi će osjetiti note svježega voća – jabuke i kruške, a od cvjetnih ljubicu, jasmin i lipu. Za okus je uobičajena i blaga gorčina na završetku, što je sortna i cijenjena karakteristika. Kod predikatnih vina senzorna su svojstva vrlo bogata, sortne karakteristike izvanredno se sljubljuju s aromama plemenite plijesni, što vinima daje poseban karakter.
