Smatra se da je vino najstarije piće na svijetu; jedni izvori govore da se vino prvi puta konzumiralo na području Kine prije 9000 godina, odnosno 7000 godina prije Krista! Dokazi o konzumaciji vina u Europi sežu iz 6000. godina prije Krista, a nađeni su u Gruziji.

Ne morate ništa znati o taninu, o kiselinama ili ostalim sastojcima koji se nalaze u vinu, kako biste mogli uživati u degustaciji vina. Prvo „pravilo“ za uživanje u degustaciji vina jest odbacivanje svih pravila za koja mislite da biste ih trebali znati. No, na početku, dopustite da vas uvedemo u svijet vina, a nakon toga podijelit ćemo s vama nekoliko savjeta koji će vam pomoći da u potpunosti uživate u omiljenim kapljicama.

-Vino u Egiptu
-Vino u staroj Grčkoj i Rimu
-Savjeti za degustaciju vina

Vino u Egiptu

Vino je imalo važnu ulogu u drevnom egipatskom životu. „Industrija vina“ započela je otprilike 3000 godina prije Krista. Industrija je najvjerojatnije bila rezultat trgovine između Egipta i Kanaana tijekom ranog brončanog doba. Tome u prilog idu činjenice da su zidovi grobnica bili oslikani vinskim scenama. Do kraja Starog egipatskog kraljevstva u Delti Nila proizvedeno je 5 različitih vrsta vina za život poslije smrti.

Vino je u drevnom Egiptu bilo jarko crvene boje. Zbog iznimne sličnosti s krvlju, u ondašnje vrijeme postojala su brojna praznovjerja povezana s ispijanjem ovog ukusnog pića. Najdragocjenije piće u drevnom Egiptu bilo je Shedeh, za koje su mislili da je nastalo fermentacijom šipka. Izvori navode da faraoni nisu pili vino niti su ga nudili bogovima. Crveno vino za njih je predstavljalo krv onih koji su se nekoć borili protiv bogova. Živjeli su u uvjerenju da je njihova krv pala na zemlju te se vratila kroz  vinovu lozu u obliku vina.
No, u Tutankhamonovoj grobnici pronađeni su ostatci glinenih amfora u kojima je bilo bijelo vino, što je ujedno poslužilo kao dokaz da ako Egipćani nisu sami proizvodili vino, onda im je bilo dostupno trgovinskim putem.

Vino u staroj Grčkoj i Rimu

Puno suvremenih vinskih kultura potječe zahvaljujući praksi starih Grka. Vinova loza prethodi minojskoj i Mikenskoj kulturi. U Grčkoj su se redovno održavali festivali vina i razne gozbe u čast boga Dioniza, boga vina. Grci su držali da je vino bilo božansko piće, piće kojim se štovalo bogove. I ne samo to. Vino je pozitivno djelovalo da moždane vijuge, stoga ne treba čuditi činjenica da su poznati filozofi Platon, Aristotel i drugi običavali raditi uz vino. Vino je „širilo um“. Iako su Grci obožavali piti vino, nerijetko su ga razrjeđivali s vodom. Odnosno, mogli bismo reći da su vodu začinjavali s vinom, jer su vjerovali da je vino pročišćava. U takve vrčeve s vodom i vinom znali su dodavati limun, med i neke druge začine.

Grci su svakodnevno konzumirali vino (ne bilo koje), a ni Rimljani nisu bili daleko od toga. Rimski bog vina bio je Bakus te je upravo iz njegovog imena nastao izraz bakanalija, odnosno razuzdana zabava na kojoj su se ispijale velike količine alkohola.

U doba Rima osnovane su sve velike europske vinske regije, što je Rimljanima poslužilo kao idealni trenutak za usavršavanje proizvodnje vina. Rimljani su bili prvi koji su odlagali vino u bačve i staklene boce.

Nakon pada Rima, u srednjem vijeku, kršćanska crkva bila je važan čimbenik u uzgoju i proizvodnji vina.  U isto vrijeme, vino je zabranjeno u islamskoj kulturi. Vinska kultura preplivala je Atlantik te došla u Novi svijet. Samim time, britanski su doseljenici tijekom 19. st. sadili vinograde na Novom Zelandu i u Australiji.

Savjeti za degustaciju vina

Donosimo vam nekoliko jednostavnih savjeta koji će vam zasigurno pomoći da u degustaciji vina uživate u potpunosti.

1.

Vizualni dojam: pogledajte naljepnicu na vinu, a zatim zatražite da vam se vino natoči u čašu. Promotrite vino (boju) u čaši. Vodite računa o tome da bi pozadina trebala biti bijela.
2.

Zavrtite i pomirišite vino: laganim pokretom zavrtite vino u čaši. Nastojte to učiniti tako (profinjeno) kao da ste vrsni poznavalac vina. Miješanje vina u čaši pridonosi miješanju kisika s vinom, što „omekšava“ tanin u mladom vinu. Osim toga, „miješanje“ vina otvara njegovu aromu. Nakon što ste napravili prvi dio, prislonite nos na čašu i prije kušanja vina, duboko udahnite njegov miris. Učinite to polako, bez žurbe. Jer u suprotnom, ništa vam neće proći „kroz nos“. Ovdje dolazi do izražajna ranije spomenuta vrtložna „akcija“ zbog koje vino postaje „mirišljavo“. Iako možda nećete moći u potpunosti pogoditi u kojem je mirisu riječ, vaš osjet njuha ima veliku ulogu u kasnijem kušanju vina.
3.

Uzmite gutljaj vina: nakon što ste pomirisali vino, uzmite gutljaj, no zadržite vino u ustima par sekundi. Promućkajte vino po osjetnim stanicama u jeziku i na nepcima. Iako ste vjerojatno naviknuli proslijediti sadržaj iz čaše  odmah u želudac, za degustiranje vina ipak će vam biti potrebna mala praksa. Dok zadržavate gutljaj vina u ustima, razmislite o okusu vina. Što kažete na kiselinu? Začine? Na mekoću vina?
4.

Progutajte vino: nakon što se (diskretno) promućkali vino u ustima, progutajte gutljaj. Je li vino zahvatilo i utjecalo i na vaše nepce ili su se okus i aroma zadržali samo na jeziku? Je li vam vino bilo ukusno?

Iako se u prošlosti vino degustiralo samo tako što se gutljaj vina mućkao u ustima i zatim ispljunuo, danas više nije ista praksa. Glavni razlog takve degustacije vina bio je da gost ostane trijezan tijekom cijele degustacije. No, danas vinarije toče tek decilitar vina prilikom degustacije. Stoga, slobodno degustirajte vino na ranije spomenuti način. Navodimo i da ste u mogućnosti izliti ostatak vina, ako vam se nije svidio. To je potpuno vaš izbor i sve je prihvatljivo. Ne može se očekivati da sva vina u potpunosti odgovaraju svima.

Tijekom degustacije vina, slobodno postavljajte pitanja. Vinari znaju imena vinarskih regija te vrste i razne mješavine grožđa. Pitajte sve što vas zanima. Ako imate osjećaj da govornik govori vama nerazumljivim jezikom, slobodno ga zaustavite i zatražite pojašnjenje. Vinogradari vole govoriti o takvim stvarima i često zaboravljaju da ne znaju svi vinski žargon.
Osim toga, slobodno zapišite na papir koje vam se vino svidjelo na degustaciji, a koje nije. Zapišite okus na koji vas je vino podsjećalo.

Još jedna ne manje važna stavka prilikom degustacije vina odnosi se na to da obavezno isperete usta običnom vodom prije nego što krenete degustirati sljedeće vino. Osim toga, voda će pomoći održati vaš organizam hidratiziranim.

Što nikako ne biste trebali raditi prije/tijekom degustacije vina?

Zaboravite na nanošenje parfema: miris ima veliku ulogu u degustaciji vina. Nemoguće je dobro procijeniti sve arome delikatnog rizlinga ili slojevitog Cabernet Sauvignona ako se u zraku osjeti jaki miris parfema, kolonjske vode i sl. Budite svjesni da tako u prostoriju unosite neželjene arome. Ne želite da se netko okreće za vama i pita: „Kakav je to miris?“

Nemojte piti na prazan stomak: uvijek je poželjno prije degustacije vina nešto pojesti. Jasno je da se i mali gutljaju mogu „skupiti“ i na kraju izazvati opijenost i nemogućnost uživanja u ostatku događaja. Osim toga, ne zaboravite na povremeno ispiranje usta vodom.

Nemojte „monopolizirati“ stol“: ni u kojem slučaju nemojte „monopolizirati“ stol ili blokirati bocu s vinom. Natočite si čašu i odmaknite se od stola kako biste i drugima dali šansu da kušaju i uživaju u vinskim aromama.