Vino ima dugu i fascinantnu povijest te se smatra vrlo starim pićem. Crno vino je jedno od najpopularnijih vrsta vina kada ih dijelimo prema boji.
Od velikih i tamnih grozdova proizvest će se vina koja će „doživjeti“ svoju pravu starost. Crno vino jednostavno se dobiva drobljenjem i fermentacijom tamne vrste grožđa koje obiluje antioksidantima. Umjerena konzumacija crnog vina donosi određene zdravstvene prednosti kao što su usporavanje starenja, jačanje imuniteta i bolje zdravlje srca. Antioksidanti koji se nalaze u crnom vinu su rezervatrol, katehini, epikatehin i proantocijanidini pomažu u smanjenju rizika od bolesti srca i u borbi protiv oštećenja slobodnih radikala. Crno vino je dobro za čovjeka, ali pretjerana konzumacija može biti štetna. Konzumiranje crnog vina u umjerenim količinama može spriječiti bolesti jetre, zaštititi od raka prostate ili demencije. Sadržaj alkohola u crnom vinu kreće se odg 12 – 15% i sadrži 125 kalorija te 3,8 grama ugljikohidrata. Crno vino je teže od bijeloga, iako ne sadrži uvijek veću količinu alkohola.
Ovo je tek uvod u ono što donosi članak. U nastavku teksta pročitajte najzanimljivije činjenice o crnom vinu za koje sigurno niste znali.
-Činjenice o crnom vinu
-Najpopularnija crna vina
Činjenice o crnom vinu
1.Umjereno konzumiranje crnog vina puno je bolja opcija od toga da ga uopće ne pijete: ovo može zvučati smiješno, pa čak i nevjerojatno, ali provedeno je nekoliko istraživanja na ljudima koja su potkrijepila ovo mišljenje. Zašto je tome tako? Crno vino sadrži antioksidante koji smanjuju rizik od srčanih i krvožilnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i sl. Naravno, ako pijete puno više nego što biste „trebali“, to može predstavljati ozbiljno prijetnju vašem zdravlju. Dakle, učinite sebi uslugu i pijte crno vino u umjerenim količinama.
2.Zdravstvene prednosti crnog vina na organizam potječu od tanina: gotovo svi sastojci u vinu koji nisu alkohol ili voda je neka vrsta polifenola. Polifenoli sadrže tanin, pigment, vinske arome, rezervatrol i oko 5000 drugih biljnih spojeva. Od tih polifenola u vinu su najzastupljeniji procijanidini; vrsta kondenziranog tanina koji se također nalazi u zelenom čaju i tamnoj čokoladi. Tanin inhibira kolesterol koji blokira krvne žile, što potiče bolje zdravlje srca i krvnih žila.
3.Ne odgovaraju vam sve vrste crnog vina: nije sve crno vino napravljeno jednako. Neka vina imaju znatno višu razinu „dobrih stvari“ za razliku od drugih. Primjerice, Cabernet Sauvignon ima veću količinu kondenziranog tanina nego Pinot Noir, ali oba vina imaju puno manje Tannata, Petite Siraha ili Sagrantina. Iako je prilično teško odrediti koja su vina najbolja za vas, evo nekoliko naznaka:
– Suha crna vina bolja su od slatkih vina
– Crna vina s nižim udjelom alkohola (ispod 13%) bolja su od vina s visokim udjelom alkohola
– Crna vina s većim udjelom tanina (trpkija vina) bolja su od vina s malim udjelom tanina.
4.Mlada crna vina bolja su za vas od starih crnih vina: godinama smo čuli kako se govori da su stara vina najbolja vina. Istina je da neka vina imaju bolji okus kada odleže nekoliko godina, ali kada govorimo o zdravstvenom aspektu, staro vino nije dobro. Mlada crna vina sadrže veću količinu tanina bolja su od onih koji sadrže neznatnu količinu istoga.
5.Boja crnog vina potječe od grožđa: boja vina potječe od biljnog pigmenta antocijanin koji se nalazi u koži tamnog grožđa.
6.Što je crno vino starije, postaje svjetlije boje: kako vino stari, njegova boja postaje manje intenzivna. Jako stara vina su blijeda, gotovo prozirna.
7.Gotovo sva crna vina proizvode se od jedne vrste grožđa: sve najčešće vrste crnog vina kao što su Cabernet Sauvignon, Syrah, Merlot i Pinot Noir proizvode se od jedne vrste vinove loze. Za proizvodnju crnog vina definitivno postoje i ostale vrste loze, ali se veoma rijetko koriste.
8.Tamno grožđe starije je od bijelog grožđa: smatra se da su bijelo i zeleno grožđe koja služe za proizvodnju bijelih vina dobivena mutacijom DNA tamnih sorti grožđa. To je prilično uvjerljiva hipoteza, budući da Pinot Noir i Pinot Blanc dijele isti „DNK“. Crna vina obično sadrže manje sulfita nego bijela vina: općenito govoreći, razina sulfita u crnim vinima je niža od razine u bijelim vinima. To je zato što su crna vina kemijski stabilnija od bijelih vina i ne degradiraju tako brzo.
9.Crna vina su starija od bijelih vina: crna vina sadrže boju i tanin koji pomaže u očuvanju njihove „dugovječnosti“.
10.Tamno grožđe može biti prerađeno u bijelo vino: budući da boja grožđa dolazi od kože grozdova, a ne od soka, od tamnog grožđa moguće je napraviti bijelo vino. Vino se pravi kao da je bijelo, bez dodira s kožom grožđa. U praksi je to česta pojava. Primjerice, Blanc de Noirs Champagne je bijelo pjenušavo vino proizvedeno od tamnog grožđa.
11.Stotine aroma koje se nalaze u crnom vinu potječu isključivo od grožđa: sve te arome trešnje, bobica, džema, ljekovitog bilja i sl. koje se nalaze u čaši crnog vina potječu od fermentiranog grožđa. Starenje vina u hrastovim bačvama također igra veliku ulogu. No, nema nikakvih pojačivača okusa.
12.Crno vino poboljšava seksualni život: ovo je jedna od najzanimljivijih činjenica o crnom vinu. Ako redovno pijete crno vino, ali u umjerenim količinama, to može poboljšati vaš seksualni život.
13Crno vino odlično je u borbi protiv raka: crna vina sadrže antioksidante koji imaju antikancerogena svojstva. Vino se proizvodi od grožđa, a koža grožđa obiluje antioksidantima koji imaju sposobnost sprječavanja svih vrsta raka.
14.Crno vino ima malo kalorija: crna vina ne utječu na širenje struka ili povećanje razine masnoće u tijelu. Žene koje piju čašu crnog vina na dan imaju manje tjelesne masnoće od žena koje ga uopće ne piju. To je zato što crno vino sadrži malo kalorija i masti.
15.Crno vino smanjuje razinu stresa: crno vino sadrži rezervatrol, spoj koji „popravlja“ DNK i potiče dugovječnost. Čaša crnog vina na dan može smanjiti razinu stresa i tjeskobe.
16.Crno vino potiče bolji san: crno vino bogato je melatoninom, spojem koji potiče dobar san.
Najpopularnija crna vina
Cabernet Sauvignon: ovo je zasigurno najpoznatije crno vino na svijetu, koje nastaje križanjem Caberneta franca te Sauvignona. Podrijetlom je iz Francuske, a dobiva se od najpoznatije sorte vinove loze. Riječ je o suhom vinu, skladnog okusa te se uglavnom poslužuje uz tamna mesa.
Merlot: crno vino Merlot najskuplje je crno vino na koje možete naići. Uzgaja se u Francuskoj, no uzgoj se proširio čak i u Hrvatsku.
Sira (Shiraz): riječ je o vinu koje se dobiva iz crne sorte vinove loze s područja Srednjeg istoka. Ovo grožđe sazrijeva relativno rano te je plavo-crne boje.
Sangiovese: vino koje se dobiva iz crnih sorti grožđa, a uzgaja se uglavnom u Italiji, no ima ga i u dalekoj Kaliforniji i Argentini. Ima nekoliko različitih vrsta ovog vina, a najpoznatije je Sangiovese piccolo. Relativno sporo i kasno sazrijeva.
Nebbiolo: ove sorte grožđa daju kompleksno crno vino koje se uzgaja na većim visinama, osobito na sjeverozapadu Italije. Kao i Sangiovese veoma kasno sazrijeva.
