Vino ima iznimno dugu i bogatu povijest koja seže čak i prije postojanja pisanih zapisa. Jedna teorija govori da je fermentacija alkohola započela negdje između 10000 i 8000 godina prije Krista zahvaljujući prelasku iz nomadskog u sjedilački način života. Budući da su ljudi boravili na jednom mjestu, počeli su uzgajati usjeve koji su na kraju doveli do proizvodnje vina.
Najstariji arheološki dokazi o vinu proizvedenom od grožđa pronađeni su na lokalitetima u Kini (oko 7000. godine prije Krista), u Gruziji (oko 6000. godine pr. Kr.), u Iranu (oko 5000. godine pr. Kr.), Grčkoj (oko 4500. godine pr. Kr.) i na Siciliji (oko 4000. godine pr. Kr.).
Stari Grci obožavali su Dioniza odnosno Bakha, a stari Rimljani nastavili su taj kult. Ritualno konzumiranje vina bilo je dio židovske prakse još iz biblijskih vremena, ali i dio euharistije u spomen Isusove posljednje večere, stoga je vino dobilo dodatni značaj za kršćansku crkvu. Iako je islam zabranio proizvodnju i konzumaciju vina, tijekom svog Zlatnog doba brojni alkemičari odvažili su se za destilaciju vina za medicinske i industrijske svrhe kao što je recimo proizvodnja parfema.
Povećana proizvodnja i potrošnja vina raste od 15. stoljeća pa nadalje. Moderna znanost, razvoj tehnologije i prilagođena industrijska proizvodnja vina sada se javlja širom svijeta.
-Legende o otkriću vina
-Vino u drevnom Egiptu
-Vino u Srednjem vijeku
-5 najstarijih vina
-5 najstarijih vinarija
Legende o otkriću vina
Vino je tisućljećima tema perzijske poezije. Zaista je puno mitova koji govore o prvom uzgoju vinove loze i fermentaciji vina.
Zatim, prema perzijskoj legendi, kralj Jamshid je prognao gospođu iz svog harema te ju ostavio u razmišljanjima o samoubojstvu. U kraljevom skladištu žena je tražila bočice na kojima je pisalo „otrov“. Staklenka je sadržavala „pokvarene“ ostatke grožđa koje su se smatrale nepopravljivima. Nakon što je popila fermentirano vino, osjetila je kako je „slobodnog duha“. Svoje otkriće prezentirala je kralju koji se toliko zaljubio u svoje novo piće da ju je prihvatio nazad. I ne samo to, odredio je da će sve grožđe koje se uzgaja u Perzepolisu biti namijenjeno proizvodnji vina.
Vino u drevnom Egiptu
Vino je igralo važnu ulogu u drevnom egipatskom životu, točnije u raznim ceremonijama. Vinska industrija svojevremeno je osnovana oko delte Nila oko 3000. godine prije Krista. Industrija je najvjerojatnije bila posljedica trgovinskih odnosa između Egipta i Kanaana tijekom Ranog brončanog doba. Na zidovima grobnica postoje razni prikazi iz vinogradarstva, ali i narudžbe koje su uključivale vino proizvedeno upravo u vinogradima oko ranije spomenute delte.
U starom Egiptu vino je bilo pretežno crvene boje. Zbog sličnosti s krvi, bilo je mnogo praznovjerja oko konzumacije vina u egipatskoj kulturi. Za Shedeh, najdragocjenije piće u drevnom Egiptu, sada se zna da je to bilo crveno vino i da nije proizvedeno fermentacijom mogranja kao što se prije mislilo. Faraoni nisu pili vino niti su ga nudili bogovima misleći da je to krv onih koji su se jednom borili protiv bogova. Nakon što su „pali“, „izmiješali“ su se sa zemljom te se vjerovalo da je iz njihove krvi nikla vinova loza.
Ostatci pet glinenih amfora u Tutankamonovoj grobnici pokazuju kako je bijelo vino bilo dostupno Egipćanima, iako se nije proizvodilo domaće.
Vino u Srednjem vijeku
U srednjem vijeku vino je bilo uobičajeno piće svih društvenih slojeva, osobito na jugu gdje se uzgajala vinova loza. Na sjeveru i istoku, uglavnom se konzumiralo pivo. Vino se izvozilo u sjeverne krajeve, ali zbog relativno visokih troškova rijetko su ga konzumirali niži slojevi društva. Međutim, budući da je vino bilo potrebno radi slavlja katoličke svete mise, opskrba vina bila je nužna. Benediktinci su postali jedni od najvećih proizvođača vina u Francuskoj i Njemačkoj. Drugi redovi poput templara i karmelićana u povijesti su se također isticali kao proizvođači vina. Benediktinci su svoje vinograde imali u Burgundiji i Bordeauxu u Francuskoj te u Rheingau u Njemačkoj.
5 najstarijih vina
1.Vino Speyer: vjeruje se da je najstarija boca vina na svijetu Speyer vino staro najmanje 1650 godina. Dakle, datira iz 4. stoljeća, točnije, negdje između 325. i 359. godine. Staklena boca od 1,5, litre otkrivena je tijekom iskopavanja grobnice rimskog plemića u današnjoj Njemačkoj. Boca je i dan-danas netaknuta. Alkohol je zasigurno odavno ispario, a boca je „zapečaćena“ debelim voštanim čepom. Ovaj nevjerojatan dio povijesti izložen je u Povijesnom muzeju Palatinata u Speyeru, u Njemačkoj.
2.Vino Tokaji iz kraljevskih podruma: vino Tokaji datira između 1650. i 1690. godine, a nalazilo se u kraljevskom podrumu Augusta II. Vjeruje se da je ovo najstarija netaknuta boca koja je 1927. godine prodana na aukciji u Dresdenu. Tijekom iste dražbe osim Tokajia, prodane su još 62 boce vina.
3.Vino Rüdesheimer Apostelwein: ovo vino iz 1727. godine je dio kolekcije vina koje dolazi u 12 bačvi. Nažalost, sva ostala vina su isparila, jedino je ovo još pitko zbog visoke koncentracije šećera. Boca Rüdesheimer Apostelwein vina prodana je za 200 tisuća dolara.
4.Vino Massandra Sherry de la Frontera: vina su skuplja od dijamanata. Ova boca vina iz 1775. godine prodana je na aukciji za više od 43 tisuće dolara. Vino je proizvela vinarija Massandra u kojoj se i dalje čuva lijepa zbirka ruskih i europskih vina.
5.Vino Chateau Margaux: Chateau Margaux je jedno od najskupljih vina na svijetu. Datira iz 1787. godine. Vjerovalo se da je vino nekada pripadalo Thomasu Jeffersonu, stoga se njegova vrijednost popela na vrtoglavih 500 tisuća dolara. Nažalost, nikada nije bilo zainteresiranih kupaca. Ovo je, dakle, najskuplja boca vina nikad prodana.
5 najstarijih vinarija
1.Barone Ricasoli: impozantni dvorac Brolio u srcu Chianti Classico dom je najstarije vinarije u Italiji i druge najstarije u svijetu. Riječ je o Barone Ricasoli vinariji. Vinarija je počela s radom davne 1141. godine, a danas još uvijek ondje možete pronaći iznimno ukusno vino, Castello di Brolio za nešto manje od 70 dolara.
2.Schloss Johannisberg: Schloss Johannisberg (1100.) je ujedno dvorac i vinarija u selu Johannisberg u vinskoj regiji Rheingau u Njemačkoj. Ovo je dom najstarijih nasada rizlinga na svijetu. Osim toga, vjeruje se da se upravo ovdje proizvodilo prvo vino kasne berbe.
3.Schloss Vollrads: Schloss Vollards, dvorac i vinarija, prodaju svoje vino već više od 800 godina. Prva prodaja zabilježena je 1211. godine u samostanu u Mainzu, što čini Schloss Vollrads jednom od najstarijih vinarija u Njemačkoj i svijetu. Vinarija danas proizvodi različita vina prvenstveno od rizlinga.
4.Codorniu: Codorniu vinarija utemeljena je 1551. godine. Posjeduje vinograde i pogone za proizvodnju vina u španjolskoj regiji Penedes. Tek 1872. godine „tradicionalnom metodom“ proizvode prvu bocu vina. Codorniu je danas jedan od tri najveća proizvođača vina s godišnjom proizvodnjom većom od 5 milijuna vinskih boca.
5.Casa Madero: smještena u meksičkoj dolini Parras, povijest Casa Madero seže od 1568. godine kada su španjolski konkvistadori stigli na ovo područje u potrazi za zlatom. Umjesto zlata, pronašli su dolinu s izvorima vode i nasadima divlje vinove loze. Međutim, tek 1594. godine stigla je skupina isusovaca koji su čuli za obilje izvora. Isti su osnovali misiju Santa Maria de las Parras i počeli proizvoditi prva vina u dolini. 1597. godine guverner Diego Fernandez de Velasco službeno je priznao ovo područje kao vinorodnu zonu što je bio početak rada vinarije Casa Madero. Od ostalih vina koje se proizvode svakako valja izdvojiti Merlot i Cabernet Sauvignon.
Izvori:
