Kako bismo spriječili nastanak i razvoj bolesti vinove loze te ujedno zaštitili ovu plodonosnu biljku, potrebno je dobro poznavati sve eventualne bolesti vinove loze; pod kojim uvjetima uspijevaju, biologiju bolesti, kako primijeniti odgovarajuće sredstvo zaštite i sl.
Mnogi kažu da je pepelnica najopasnija bolest vinove loze. Pepelnica se još naziva i kugom.
Kako ćete prepoznati vinovu lozu zaraženu ovom bolesti?
Na koži tek formiranih bobica primijetit ćete pepeljasto siva prevlaka koji potiče isušivanje bobica i njihovo pucanje. Ova bolest obično nastupa krajem lipnja te početkom srpnja. S obzirom na to da se pepelnica veoma brzo širi, potrebno je promptno reagirati kako bi se suzbila na vrijeme. Za suzbijanje pepelnice treba odabrati odgovarajuće sredstvo, odgovarajući fungicid, kao što su:
– Fungicidi s površinskim djelovanjem na osnovi dinokapa i sumpora
– Sistemici (pirimidini i triazoli)
– Kombinirani fungicidi
Ipak, stručnjaci preporučuju sljedeće:
– Koristite fungicide, sistematične fungicide, najviše 2 do 3 puta na godinu
– Za prvo i posljednje tretiranje vinove loze potrebno je koristiti sljedeće fungicide: dinokap, sumpor
– Učestalost tretiranja vinove loze s fungicidima također može nepovoljno utjecati na daljnji rast i razvoj vinove loze. Zato između dva prskanja treba proći najviše 12 dana
– Za tretiranje vinove loze potrebno je koristiti maksimalno preporučene koncentracije fungicida
– Ne primjenjujte kurativno sistematične fungicide
Bolest ne napada samo bobice već i listove, cvat i zelene izboje, stoga je važno na vrijeme pristupiti liječenju biljke.
Još jedna poznata bolest vinove loze jest plamenjača odnosno peronospora. Bolest napada bobe, listove, cvijet, grozd pa čak i mladice. Prvi znakovi bolesti pojavljuju se na najdonjim listovima. Najčešći simptomi ove bolesti jesu smeđa i osušena zaražena cvjetna kapica. Zatim, na cvatu se javljaju sporangiofori sa sporangijima, što je prilično uočljivo jer imate dojam da je čitavi dio presvučen bijelom prevlakom.
Najučinkovitija zaštita u borbi protiv ove bolesti vinove loze je osigurati odgovarajuće uvjete kod podizanja vinograda. Uvjete, koji nisu prikladni za rast i razvoj ove bolesti.
Uvjeti za razvoj infekcije jesu:
– Vlažno tlo i temperatura između 8 – 10°C u vremenu više od 24 sata
– Kap vode na listovima najmanje 4-6 sati, odnosno konstantno padanje kiše tijekom dva dana (10 mm kiše)
– Postojanje zoospora u vinogradu
– 4 -5 cm promjera lista vinove loze
U liječenju ove bolesti preporučuje se korištenje „blažih“ organskih fungicida, no u Dalmaciji se koristi bakar.
Sivu plijesan vinove loze također uzrokuju gljivice koje napadaju listove, mladice, peteljke i bobice. Sivu plijesan prepoznat ćete po žućkastoj pjegi koja s vremenom postaje siva. Ako ti listovi budu izloženi vodi, ma mjestu pjege nastat će sivkasta prevlaka. Bolest može izazvati truljenje. Osim toga, bolest može napasti peteljku i prije cvatnje, stoga je neminovno otpadanje cijelog grozda ili samo dijela.
Kako biste zaštitili vinovu lozu od sive plijesni, preporučujemo vam da koristite manje bujne podloge (vinogradarska tla). Osim toga, vinograd bi trebalo podignuti tako da su redovi vinove loze usmjereni prema pravcu u kojem puše vjetar. Relativnu vlagu možete smanjiti i pravovremenim skidanjem zaperaka, jer je samim time grozd više izložen suncu.
