Vegetacija vinograda odnosno vinove loze jedno je razdoblje godišnjeg biološkog ciklusa vinove loze.
No, unutar tog razdoblja, godišnji biološki ciklus vinove loze dijeli se na sedam fenofaza:
1. Suzenje ili plač
2. Pupanje, rast i razvoj vegetacije
3. Cvatnja i oplodnja
4. Rast bobica
5. Dozrijevanje grožđa
6. Priprema za zimsko mirovanje
7. Zimsko mirovanje
1. Suzenje ili plač vinove loze:
Odnosi se na prvu fazu nakon zimskog mirovanja. Ovo ujedno predstavlja prvi vidljivi znak početka razdoblja vegetacije vinograda. Točnije, radi se o većoj aktivnosti korijena koji je tek počeo koristiti vodu iz tla i usmjeravati je do dijela biljke koji se nalazi iznad zemljine površine. Tijekom zimskog mirovanja na pojedinim mjestima nastaju tzv. rane. Upravo se na ranama stvaraju male kapljice vode, zbog čega se i faza naziva suzenje ili plač.
2. Pupanje, rast i razvoj vegetacije:
Tijekom ove faze pojavljuju se prvi listići iz pupova. Nakon toga, slijedi razvoj odnosno rast mladica u dužinu te nastanak cvatova. Kako bi ova faza bila uspješna, potrebno je nešto toplije vrijeme; između 7 – 12 C°. Faza uglavnom traje između 40 i 60 dana, a završava početkom cvatnje. S obzirom na to da je u ovoj fazi prilično intenzivan rast mladica u dužinu, one mogu narasti i do 15 cm.
3. Cvatnja i oplodnja:
Cvjetovi dovršavaju svoj razvoj. Tijekom oplodnje polen pada na tučak i klija do plodnice gdje dolazi do spajanja muških i ženskih gameta i nastajanja embrija.
Cvatnja je idealna ako temperatura zraka iznosi između 20 i 30°C, uz određenu količini vlage. S obzirom na to da je polen prilično osjetljiv na niske temperature, temperatura ispod 15°C može dovesti do štete. Ipak, sami početak cvatnje ne ovisi isključivo o vremenskim prilikama već i o sorti. Cvatnja cvijeta obično traje između 3 i 4 dana, cvatnja cijelog cvata odnosno grozda od 5 – 10 dana, cvatnja cijelog trsa može trajati između 10 i 20 dana.
4. Rast bobica:
Ova faza započinje zametanjem bobica, a završava samim početkom dozrijevanja grožđa. Nakon oplodnje slijedi dioba i rast stanica uslijed čega dolazi do povećavanja volumena bobica. Za vrijeme ove faze karakteristično je stvaranje šećera, koji se djelomično troše zbog brojnih metaboličkih procesa. Tri su faze razvoja bobica:
– Prva je faza, kao što smo spomenuli, rezervirana za intenzivan rast bobica
– Druga faza odnosi se na razvijanje sjemenki
– Treća faza započinje šarom grožđa, a završava dozrijevanjem.
5. Dozrijevanje grožđa:
Šara grožđa odnosi se na karakteristične promjene kao što su promjene boje kožice (u žutozelenu i prozirnu). Fiziološka zrelost grožđa odnosi se na završeni razvoj sjemenki, kada one postaju fiziološki zrele.
6. Priprema za zimski odmor:
Ovo je predzadnja faza u vegetaciji vinograda. Ona započinje stanjem pune zrelosti, a završava opadanjem lišća. Fiziološki procesi koji se događaju usmjereni su na skladištenje rezervnih tvari i dozrijevanje mladica.
7. Zimski odmor:
Zimski odmor u našim krajevima može trajati i do 120 dana. Kao što smo ranije spomenuli, ova faza započinje opadanjem lišća i traje sve do pojave prvog plača ili faze suzenja. I tako se cjelokupni proces neprestano ponavlja u krug.
