Stres i prehlade pod kontrolom – za one koji su pod konstantnim stresom, preporuča se u predasima tijekom dana popiti polako i s uživanjem 2 dl vina, najbolje svoga omiljenog Muškata ili Graševine jarčevo brdo. Pritom važi pravilo da bijela vina daju poticaj, dok crna više ublažavaju i smiruju.
Preporučuju se blaga bijela vina za uklanjanje stresa tijekom dana, osobito chardonnay. Protiv stresa preporučuju se i suha vina kasnih berbi. Navečer se preporučuju crna vina.
U narodnoj medicini vino se oduvijek smatralo vrlo djelotvornim preventivnim sredstvom protiv prehlada. Budući da vino čak može uništiti bakterije i viruse, pomaže protiv prehlade, kašlja i gripe. Kod kašlja, bronhitisa, vrućice, prehlade, bolova u zglobovima i glavobolje najbolje pomaže u savladavanju iznemoglosti kod prehlada.
Preporuka: tijekom dana, najbolje uz obroke, bolesnik bi trebao popiti do 4 dl, a bolesnica do 3 dl vina. Kod upale ždrijela vino piti u malim gutljajima i ostaviti da polako klizi preko jezika. Kod pripremanja kuhana vina ono ne smije zakuhati jer se tada uništavaju vitamini osjetljivi na toplinu.
Oprez! Ako morate uzimati lijekove, obavezno pročitajte na priloženoj uputi ima li nuspojava zbog djelovanja alkohola. Između uzimanja lijekova i pijenja vina trebaju proći dva sata.
A evo i domaćeg sredstva koje u Francuskoj smatraju najdjelotvornijim kod prehlade s vrućicom: otvoriti butelju dobroga crnog vina, začiniti ga s 10-15 grama cimeta i zasladiti sa 4-5 žlica šećera. Zagrijavati bocu u toploj vodi do 60 stupnjeva C. Prije pijenja dodati u čašu malo dobro oprane limunove korice. Trebalo bi popiti polovicu zagrijana crnog vina na dan, a podijeliti ga na tri obroka.
Osim toga vino i odmašćuje i čisti krv, pomaže kod anemije, povećava otpornost, poboljšava probavu, pomaže detoksikaciju tijela, čuva stanice od oštećenja, ublažava menstrualne bolove, smanjuje rizik od raka debelog crijeva, pluća, dojke i prostate, smanjuje učestalost kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i moždanog udara te smanjuje rizik od stvaranja žučnih kamenaca.
To su samo neka od pozitivnih učinaka crnog vina na naš organizam. Zamislite da su sa Sveučilišta Alberta uspjeli pokazati kako resveratrol iz crnog vina ima jednako pozitivan učinak na srce kao i vježbanje u teretani. Prema tome, obogatite vaš obrok čašom crnog vina i uživajte u blagotvornim učincima koje su dobro poznavali i stari Egipćani.
CRNO ILI BIJELO VINO?
Bijelo vino ima dvadeset puta manje polifenola nego crna vina, a razlog se nalazi u proizvodnom procesu. Obje vrste vina rade se od bijelog grožđa, no kod bijelog vina sok se istisne iz grožđa prije fermentacije, dok se kod crnog vina grožđe fermentira, a tek zatim cijedi, a do tada alkohol izvuče sve što se nalazilo u koži, košticama i peteljkama grožđa.
Postoje mnoge studije koje dokazuju zdravstvene prednosti crnog vina i pozitivno djelovanje njegovih sastojaka na organizam kao što su prevencija kardiovaskularnih bolesti i smanjenje krvnog tlaka te lošeg kolesterola (LDL). Jedna čaša crnog vina uz obrok dovoljna je za blagotvorne učinke na naš organizam, međutim, bitno je napomenuti da ako se popije više od 300 ml, negativno djelovanje etanola poništava sve blagotvorne učinke ostalih sastojaka crnog vina.
Crno vino je mnogo bogatije hranjivim sastojcima od bijelog te se u poznatoj mediteranskoj prehrani preporučuje njegova svakodnevna konzumacija. Dakle, iako je bijelo vino također izvor antioksidansa, njegov najveći zdravstveni problem leži u činjenici da bijela vina gotovo bez iznimke sadrže sumporne spojeve koji nisu korisni za zdravlje. Kako bi se ljekoviti učinak vina maksimizirao, bolje je odlučiti se za crno i ekološki proizvedeno vino ili za ono koje ima najmanji mogući sadržaj aditiva primjerice naš Cabernet sauvignon.
Starije osobe sa slabim želučanim lučenjem trebale bi prije, tijekom i nakon jela popiti bijelo vino poput Traminca. Jedna čaša vina kao pomoć probavi preporuča se i svim mlađim, zdravim ljudima. Ako vas muči prevelika količina želučane kiseline, morate biti oprezni s bijelim vinom. Umjesto njega preporuča se neko manje kiselo crno vino.
Oprez! Svaki želudac ne podnosi tanin. Zato je najbolje prije probati. Preporučena sorte za poticanje probave (uz normalnu ili malu količinu želučane kiseline) je graševina.
RECEPT ZA DUGOVJEČNOST
Pjesnici i mislioci znali su cijeniti dobro vino. Čak je i čuveni William Shakespeare napisao: “Vino čini mozak misaonim, brzim i stvaralačkim, punim živahnih, vatrenih i ugodnih misli.” Suvremeno ispitivanje mozga objasnilo je ponešto od onoga što je znao Shakespeare. Naime, alkohol snažno potiče cjelokupni živčani sustav. Širi krvne žile, osobito one u mozgu. Potiče se i pojačava njihova prokrvljenost. Moždane stanice dobivaju više kisika. Tako se izoštrava sposobnost mišljenja, poboljšava pamćenje i povećava stvaralačka sposobnost tj. kreativnost.
Mudrost da vino pomaže i u “elegantnom starenju” dolazi s Mediterana. Naime, mediteranska hrana, koja uključuje ribu, maslinovo ulje i voće i povrće, uz čašu crnog vina smatra se najprikladnijim modelom zdrave prehrane. Blagotvoran učinak takve prehrane na ljudsko zdravlje ima mnoštvo znanstvenih tvrdnji.
Dakle, ne samo što osobe koje umjereno piju vino prosječno žive dulje od onih koji ga ne piju, već i najčešće ostaju mlađe i vitalnije!
Vino opskrbljuje organizam s do 40 posto više antioksidansa nego što ih ima u tijelu osoba koje ne piju vino. Ti antioksidansi čuvaju prijatelje vina od preuranjena starenja jer hvataju slobodne radikale i tako zaustavljaju pojačano razaranje stanica.
Ako tijekom dana popijete umjerene količine dobra bijelog vina, pomoći ćete dobroj prokrvljenosti mozga. Mnoge su blistave ideje nastale kao rezultat dobrog gutljaja iz čaše.
Nadamo se da ste već uzeli čašicu Vašeg najdražeg vina iz naše vinarije Svijetli Dvori.
