Uskrs predstavlja najvažniji kršćanski blagdan. To je vrijeme Isusova uskrsnuća, vraćanja vjere i nade u život.

Uskrsno vrijeme započinje Korizmom, koja predstavlja vrijeme od 40 dana prije Uskrsa. To je doba kada se vjernici duhovno pripremaju za nadolazeći blagdan. Korizma, odnosno vrijeme odricanja započinje Pepelnicom, a završava na Veliki četvrtak kada počine Vazmeno trodnevlje.

Osim odricanja, kršćani se i na druge načine pripremaju za Uskrs; uglavnom molitvom, postom i, naravno, dobrim djelima.
Vazmeno trodnevlje odnosi se na tri najvažnija dana u godini kada kršćani slave Isusovu muku, smrt i uskrsnuće. Ono započinje Velikim četvrtkom, a završava Vazmenim bdenjem na Veliku subotu.

Za Veliki četvrtak karakteristično je to što na taj dan prestaju zvoniti zvona na crkvama. Isto tako, pjevanje se odvije bez pratnji orgulja. Veliki četvrtak predstavlja spomen na Isusovu posljednju večeru. Liturgijsko slavlje odnosi se na uvodne obrede, službu riječi, pranje nogu, euharistijsku službu, prijenos Svetootajstva te getsemansku uru. Prema Evanđelju, nakon večere Isus se uputio u Getsemanski vrt, gdje ga je tijekom molitve oblijevao krvavi znoj. Zbog toga vjernici prisustvuju getsemanskoj uri; mole i klanjaju se kao uspomena na Isusa.

Veliki petak je dan kada se sjećamo Isusove muke i smrti. Veliki petak i Velika subota jedini su dani u godini kada je u crkvi zabranjeno slaviti svetu misu. Na te se dane slave obredi. Obredi Velikog petka uključuju: čitanje svetog pisma, naviještanje muke, ljubljenje svetog križa te sveta pričest.
Velika subota slavi se dan prije Uskrsa. Slavlje obično počinje kasnije nego večernja misa običnim danima. Taj se dan kršćani zadržavaju kod Isusova groba te razmišljaju o njegovoj muci i smrti.
Za taj je dan karakteristično stvaranje vatrenoga ognja ispred crkve. Obred Velike subote započinje blagoslovom ognja i Službom svjetla pri čemu se pali uskrsna svijeća. Nakon Službe, svećenik unosi svijeću u crkvu simbolizirajući Isusa Krista. Svjetlo se dijeli među pukom i čitava Crkva postane prožeta Svjetlom.
Kao što smo spomenuli ranije, Uskrs započinje Pepelnicom. Pepelnica označava početak korizme, dan razmišljanja, pokore i posta. Za vrijeme svete mise karakteristično je to da svećenik „posipa“ vjernike pepelom uz izgovaranje riječi iz Evanđelja.
Uskrs se slavi diljem svijeta, a za ovaj blagdan karakteristično je bojanje jaja koja su simbol novoga života. Postoje razni načini bojenja jaja: bojenje u ljuskama od luka, bojenje bojama, crtanje po jajima, pisanje simpatičnih poruka i sl. Osim toga, idealan način farbanja jaja je uz pomoć bazge ili duda, ako želite tamniju boju. Zelene pisanice možete pak dobiti ako farbate jaja u špinatu ili nekom drugom zelenilu.
Osim ukrašavanja pisanica, za Uskrs se tradicionalno pripremaju domaći kruhovi, jede se kuhana šunka i mladi luk. Od kolača izdvajamo sve prisutni mramorni kolač te gužvare sa sirom i makom.
Za ručak se obično priprema janjetina, teletina pa čak i svinjetina uz dodatak krumpira i raznih vrsta salate.

Nakon ručka, zasladite vaše nepce vrhunskim kvalitetnim crnim vinima poput Cabernet Sauvignona, crnog Merlota, Shiraz i drugih. Od bijelih vina izdvajamo graševinu, Chardonnay, bijeli pinot, muškat žuti, graševinu classic, graševinu jarčevo brdo te graševinu premium.

Izbor je zaista velik; odaberite nešto po vašem ukusu!

Ostavi komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *